BILJKE SE DAJU SA GOLIM KORIJENOM I ODMAH IH POSADITI ILI PRAVILNO SKLADIŠTITI!

Podloga: Američka divlja loza - SO4 selekcija openheim

Uzgoj:

Raspon temperature:

Vinova loza raste u zemljama s izraženom izmjenom godišnjih doba. Raste i razvija se u proljeće i ljeto do kasne jeseni, ali joj je potrebno relativno hladno vrijeme za mirovanje. Najpovoljnija temperatura za vinovu lozu je 25-30°C. Temperature iznad ovih počinju loše djelovati, a od 40-42°S mogu uzrokovati ožegotine lišća i zrna. Na niskim temperaturama loza podnosi i do -17°C.

Navodnjavanje:

Vinova loza razvija duboko korijenje i crpi vodu iz nižih slojeva tla. Ne treba ga previše zalijevati, ali mu je voda izuzetno važna. No, treba paziti da se ne pretjera s vlagom jer ne bi dobro djelovala na lozu. Nedostatak vlage također je vrlo štetan, jer korijenje opskrbljuje biljku potrebnim hranjivim tvarima otopljenim u vodi. Najveću potrebu za vodom vinova loza ima u razdoblju intenzivnog rasta do nakon cvatnje, kada zrna počinju debljati.

Mjesto:

Položaj vinove loze mora se uzeti u obzir prije svega s podzemnom vodom. Ne podnosi plitku podzemnu vodu. Višak vlage u dubokim slojevima tla suzbija rast korijena, a može čak uzrokovati i truljenje.

Zrak:

Vlažnost zraka je od velike važnosti. Kad je zrak suh, puči na lišću se zatvaraju kako bi se smanjilo isparavanje. To otežava fotosintezu i rezultira manjim prinosima i manjim grožđem. S druge strane, visoka vlažnost zraka uvjet je za razvoj mante i drugih gljivičnih bolesti. Česte padaline tijekom cvatnje sprječavaju normalnu oplodnju i pospješuju češljanje. Ranojesenske kiše otežavaju dozrijevanje, grožđe ostaje vodenasto i slabo šećerno.

Tlo:

Vinova loza je biljka s duboko razvijenim korijenovim sustavom. Pogodan je za sadnju na padinama sa slabo plodnim tlima. Puno pustoši, na primjer, može se pretvoriti u prekrasne vinograde.

Podrezivanje:

Za razliku od većine drugih biljaka, kod uzgoja vinove loze rezidba je apsolutno obavezna. Ostavljena bez intervencije čovjeka, loza stvara gustu mrežu prutova koji se isprepliću.

Plodovi vinove loze nalaze se na mladicama, potjeranim iz pupova koji se nalaze na prošlogodišnjim štapovima. To znači da se svake godine plodne jedinice sve više udaljavaju od baze biljke. Kako bi izbjegao ove neželjene posljedice, čovjek je rezidbom i potpornim strukturama stvorio nekoliko tipova formacija vinove loze: čašastu, guyotsku, moserovu, kišobransku, asmoličnu itd.

Vrste rezidbe vinove loze:

- Zima

- Ona kasni

- Mješoviti

- Proljeće